Kemijski sastav laktoze
Laktoza je disaharid, što znači da je sastavljena od dva jednostavna šećera – glukoze i galaktoze – povezanih glikozidnom vezom. Kemijska formula laktoze je C₁₂H₂₂O₁₁. U mlijeku sisavaca, laktoza je glavni ugljikohidrat i osigurava oko 30% energetske vrijednosti majčinog mlijeka.
Zanimljivo je da je laktoza manje slatka od saharoze (stolnog šećera), što znači da mlijeku daje blago sladak okus bez da je previše intenzivan.
Proces probave laktoze u tijelu počinje u tankom crijevu, gdje enzim laktaza razgrađuje laktozu na njezine sastavne dijelove – glukozu i galaktozu. Ti se jednostavni šećeri zatim apsorbiraju u krvotok i služe kao izvor energije za stanice. Bez enzima laktaze, laktoza ostaje neprobavljena i prelazi u debelo crijevo, gdje je fermentiraju bakterije, što može uzrokovati razne probavne probleme.
Laktoza ima niži glikemijski indeks u usporedbi s drugim vrstama šećera, što znači da uzrokuje sporiji i manji porast razine šećera u krvi. To je posebno korisno za održavanje stabilne razine energije tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
Laktoza u prehrani
Što znači laktoza u svakodnevnoj prehrani? To je šećer prisutan u svim vrstama mlijeka sisavaca – u kravljem, kozjem, ovčjem, pa čak i u majčinom mlijeku. Sadržaj laktoze varira ovisno o vrsti mlijeka i mliječnih proizvoda. Kravlje mlijeko sadrži oko 4,7% laktoze, dok majčino mlijeko sadrži oko 7%.
Mliječni proizvodi sadrže različite količine laktoze ovisno o obradi. Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i nekih vrsta sira sadrže manje laktoze od svježeg mlijeka, jer mliječne bakterije konzumiraju laktozu tijekom fermentacije i pretvaraju je u mliječnu kiselinu. Tvrdi i zreli sirevi obično sadrže vrlo malo laktoze ili su čak bez laktoze, jer se većina laktoze uklanja sa sirutkom tijekom procesa proizvodnje sira.
Laktoza se također široko koristi u prehrambenoj industriji kao aditiv u brojnim prerađenim namirnicama. Prisutna je u pekarskim proizvodima, žitaricama za doručak, instant juhama, slasticama, umacima, pa čak i u nekim lijekovima. Njezina blaga slatkoća i sposobnost poboljšanja teksture i boje doprinose njezinoj čestoj upotrebi u raznim namirnicama.
Važno je znati da laktoza nije samo šećer, već posjeduje i prebiotička svojstva, što znači da potiče rast korisnih crijevnih bakterija i tako doprinosi zdravlju crijevne mikrobiote.
