Koliko čena bijelog luka
Bijeli luk je neizostavan sastojak u mnogim kuhinjama širom svijeta. Kao dugogodišnja kuharica i ljubiteljica aromatičnog bilja, primijetila sam da se mnogi pitaju koliko čena bijelog luka ima u jednoj glavici bijelog luka. Ovo pitanje može izgledati jednostavno, ali odgovor nije uvijek jednoznačan, jer različite sorte bijelog luka, uvjeti uzgoja i veličina glavice utiču na broj čena.
Zaronimo dublje u svijet bijelog luka i istražimo ovo zanimljivo pitanje.
Osnove bijelog luka i njegova struktura
Bijeli luk (Allium sativum) je biljka iz porodice Amaryllidaceae, koja se uzgaja hiljadama godina. Glavica bijelog luka sastoji se od pojedinačnih dijelova, takozvanih čena bijelog luka, koji su obavijeni tankom, papirastom kožicom. Broj čena bijelog luka u glavici ovisi o nekoliko faktora, uključujući sortu bijelog luka.
Tipično, glavica bijelog luka sadrži između 10 i 20 čena bijelog luka, iako se taj broj može značajno razlikovati. Neke manje glavice mogu imati samo 4-6 čena bijelog luka, dok veće sorte mogu sadržavati do 30 ili više. Veličina čena bijelog luka često je obrnuto proporcionalna njihovom broju – glavice s manje čena obično imaju veća čena, dok one s više čena imaju manja.
Struktura bijelog luka je fascinantna. Svaki čen bijelog luka obavijen je tankom, prozirnom kožicom koja štiti meku i aromatičnu unutrašnjost. Ova unutrašnjost bogata je eteričnim uljima koja bijelom luku daju njegov karakterističan miris i okus, kao i brojna ljekovita svojstva.
Prilikom kupovine bijelog luka korisno je znati da težina glavice nije uvijek pokazatelj broja čena bijelog luka. Ponekad manja, ali kompaktnija glavica može sadržavati više čena bijelog luka nego veća i “prozračnija” glavica.
Različite sorte bijelog luka i broj čena
Sorta bijelog luka je najvažniji faktor koji određuje koliko čena bijelog luka ima glavica bijelog luka. Općenito, bijeli luk dijelimo u dvije glavne grupe: Tvrdi vrat (Hardneck) i Meki vrat (Softneck).
Bijeli luk tvrdog vrata obično sadrži manje čena, često između 4 i 12. Ovi čenovi su raspoređeni u jednom krugu oko čvrste središnje stabljike.
Sorte tvrdog vrata, poput Rocambolea, Porcelana i Purple Stripea, poznate su po tome što imaju veće čenove s intenzivnijim okusom. Ove sorte su obično otpornije na hladnoću i popularne su u hladnijim klimatskim zonama.
Bijeli luk mekog vrata, pak, obično sadrži više čena, često između 12 i 25, ponekad čak i više. Ovi čenovi su raspoređeni u više slojeva ili krugova. Sorte mekog vrata, poput Artichokea i Silverskina, najčešće se nalaze u trgovinama jer imaju duži rok trajanja i lakše se skladište. Ove sorte se također najčešće koriste za pletenje bijelog luka u pletenice.
Zanimljivo je napomenuti da postoje i neke posebne sorte, poput slonovskog bijelog luka ili Giant Garlica (Allium ampeloprasum), koji tehnički gledano nije pravi bijeli luk, već je srodniji poriluku. Ovaj „bijeli luk“ obično ima samo 4 do 6 vrlo velikih čena po glavici.
Faktori koji utječu na broj češnjeva bijelog luka
Osim sorte, i drugi faktori utječu na broj češnjeva u glavici bijelog luka. Uvjeti uzgoja imaju velik utjecaj na razvoj bijelog luka, a posljedično i na broj češnjeva bijelog luka.
Kvaliteta tla je ključna. Bijeli luk najbolje uspijeva u plodnom, dobro dreniranom i organski bogatom tlu. U idealnim uvjetima biljka može razviti veće glavice s više češnjeva bijelog luka. Nasuprot tome, u tlu siromašnom hranjivim tvarima ili kod nedostatka hranjivih tvari, glavice mogu ostati male i sadržavati manje češnjeva bijelog luka.
Klima i vremenski uvjeti također utječu na rast bijelog luka. Bijeli luk treba razdoblje hladnoće za pravilan razvoj češnjeva bijelog luka.
Bez dovoljnog razdoblja hladnoće (vernalizacije) glavice mogu ostati male ili se uopće ne podijeliti u češnjeve.
Vrijeme sadnje je još jedan važan faktor. Bijeli luk koji se sadi u optimalno vrijeme (obično u jesen za većinu sorti) ima dovoljno vremena da razvije snažan korijenski sustav prije zime, što u sljedećoj sezoni dovodi do većih glavica s više češnjeva bijelog luka.
Razmak sadnje također utječe na veličinu glavica i broj češnjeva bijelog luka. Previše gusto posađene biljke natječu se za hranjive tvari i prostor, što može dovesti do manjih glavica s manje češnjeva bijelog luka.
Praktični aspekti broja češnjeva bijelog luka u kuhinji
Za kuhare je ključno razumjeti koliko se češnjeva bijelog luka nalazi u prosječnoj glavici bijelog luka, jer to pomaže pri planiranju recepata i kupovini. Većina recepata navodi broj potrebnih češnjeva bijelog luka, a ne broj glavica, što može dovesti do zabune ako se otprilike ne zna koliko češnjeva očekivati.
Prilikom kupovine bijelog luka za određeni recept, dobro je uzeti u obzir da, ako recept, na primjer, traži 6 češnjeva bijelog luka, to obično znači otprilike polovicu prosječne glavice bijelog luka, iako to može značajno varirati ovisno o sorti i veličini.
Intenzitet okusa bijelog luka također varira između sorti, pa čak i između pojedinih glavica iste sorte. Manji češnjevi su često aromatičniji i imaju intenzivniji okus u usporedbi s većima. Dobro je to uzeti u obzir pri doziranju bijelog luka u receptima.
Za dugotrajno skladištenje korisno je znati da glavice s mnogo malih češnjeva obično traju duže od onih s manje velikih češnjeva. To je jedan od razloga zašto se sorte s mekim vratom i više češnjeva bijelog luka češće nalaze u trgovinama.
Uzgojite vlastiti bijeli luk i kontrolirajte broj čena bijelog luka
Ako želite imati više kontrole nad time koliko čena bijelog luka sadrže vaše glavice, uzgoj vlastitog bijelog luka je izvrsna opcija. Na taj način možete odabrati sorte koje odgovaraju vašim preferencijama u pogledu broja i veličine čena.
Za veće glavice s više čena odaberite mekovratne sorte, poput Artichoke ili Silverskin. Ako pak preferirate veće čenove intenzivnijeg okusa, odlučite se za tvrdom vratne sorte, poput Rocambole, Porcelain ili Purple Stripe.
Kada sadite vlastiti bijeli luk, važno je odabrati zdrave i velike čenove za sadnju. Veći čenovi obično rezultiraju većim glavicama. Posadite čenove s vrhom prema gore, na dubinu od oko 5 cm i s razmakom od najmanje 15 cm između biljaka.
Redovito gnojenje organskim gnojivima, bogatim kalijem i fosforom, potiče razvoj većih glavica s više čena. Također je važno redovito uklanjati korov koji se natječe s bijelim lukom za hranjive tvari i vodu.
Bijeli luk je prekrasna biljka koja nas uvijek iznova iznenađuje svojom raznolikošću. Bez obzira na to koliko čena bijelog luka ima glavica koju imate pred sobom, svaki čen krije bogatstvo okusa i ljekovitih svojstava koja su cijenile generacije prije nas i koja će cijeniti i buduće generacije.
