Koliko čehna bijelog luka

Bijeli luk je nezaobilazan sastojak u mnogim kuhinjama širom svijeta. Kao dugogodišnja kuharica i ljubiteljica aromatičnog bilja, primijetila sam da se mnogi pitaju koliko čehna bijelog luka ima u jednoj glavici bijelog luka. Ovo pitanje može izgledati jednostavno, ali odgovor nije uvijek jednoznačan, jer različite sorte bijelog luka, uvjeti uzgoja i veličina glavice utječu na broj čehna.

Zaronimo dublje u svijet bijelog luka i istražimo ovo zanimljivo pitanje.

Osnove bijelog luka i njegova struktura

Bijeli luk (Allium sativum) je biljka iz porodice Amaryllidaceae, koja se uzgaja hiljadama godina. Glavica bijelog luka sastoji se od pojedinačnih dijelova, takozvanih čehna bijelog luka, koji su obavijeni tankom, papirastom kožicom. Broj čehna bijelog luka u glavici zavisi od nekoliko faktora, uključujući sortu bijelog luka.

Tipično, glavica bijelog luka sadrži između 10 i 20 čehna bijelog luka, iako se ovaj broj može značajno razlikovati. Neke manje glavice mogu imati samo 4-6 čehna bijelog luka, dok veće sorte mogu sadržavati do 30 ili više. Veličina čehna bijelog luka često je obrnuto proporcionalna njihovom broju – glavice s manje čehna obično imaju veće čehna, dok one s više čehna imaju manja.

Struktura bijelog luka je fascinantna. Svako čehno bijelog luka obavijeno je tankom, prozirnom kožicom koja štiti meku i aromatičnu unutrašnjost. Ova unutrašnjost je bogata eteričnim uljima koja bijelom luku daju karakterističan miris i okus, kao i brojna ljekovita svojstva.

Prilikom kupovine bijelog luka korisno je znati da težina glavice nije uvijek pokazatelj broja čehna bijelog luka. Ponekad manja, ali kompaktnija glavica može sadržavati više čehna bijelog luka nego veća i “prozračnija” glavica.

Različite sorte bijelog luka i broj čehna

Sorta bijelog luka je najvažniji faktor koji određuje koliko čehna bijelog luka ima glavica bijelog luka. Općenito, bijeli luk dijelimo u dvije glavne grupe: tvrdovrati (Hardneck) i mekovrati (Softneck).

Tvrdovrati bijeli luk obično sadrži manje čehna, često između 4 i 12. Ova čehna su raspoređena u krugu oko čvrste centralne stabljike.

Tvrdovrate sorte, poput Rocambolea, Porcelana i Purple Stripea, poznate su po tome što imaju veća čehna intenzivnijeg okusa. Ove sorte su obično otpornije na hladnoću i popularne su u hladnijim klimatskim zonama.

Mekovrati bijeli luk, s druge strane, obično sadrži više čehna, često između 12 i 25, ponekad čak i više. Ova čehna su raspoređena u više slojeva ili krugova. Mekovrate sorte, poput Artichokea i Silverskina, najčešće se nalaze u trgovinama, jer imaju duži rok trajanja i lakše se skladište. Ove sorte se također najčešće koriste za pletenje bijelog luka u pletenice.

Zanimljivo je napomenuti da postoje i neke posebne sorte, poput slonovskog bijelog luka ili Giant Garlica (Allium ampeloprasum), koji tehnički gledano nije pravi bijeli luk, već je srodniji poriluku. Ovaj „bijeli luk“ obično ima samo 4 do 6 vrlo velikih čehna po glavici.

Faktori koji utječu na broj čehna bijelog luka

Pored sorte, i drugi faktori utječu na broj čehna u glavici bijelog luka. Uslovi uzgoja imaju veliki utjecaj na razvoj bijelog luka, a samim tim i na broj čehna bijelog luka.

Kvalitet tla je ključan. Bijeli luk najbolje uspijeva u plodnom, dobro dreniranom i organski bogatom tlu. Pod idealnim uslovima, biljka može razviti veće glavice sa više čehna bijelog luka. Nasuprot tome, u tlu siromašnom hranjivim materijama ili u slučaju nedostatka hranjivih materija, glavice mogu ostati male i sadržavati manje čehna bijelog luka.

Klima i vremenski uslovi također utječu na rast bijelog luka. Bijeli luk zahtijeva period hladnoće za pravilan razvoj čehna bijelog luka.

Bez dovoljnog perioda hladnoće (vernalizacije), glavice mogu ostati male ili se uopće ne podijeliti na čehna.

Vrijeme sadnje je još jedan važan faktor. Bijeli luk koji se sadi u optimalno vrijeme (obično u jesen za većinu sorti) ima dovoljno vremena da razvije snažan korijenski sistem prije zime, što u sljedećoj sezoni rezultira većim glavicama sa više čehna bijelog luka.

Razmak sadnje također utječe na veličinu glavica i broj čehna bijelog luka. Previše gusto posađene biljke natječu se za hranjive materije i prostor, što može dovesti do manjih glavica sa manje čehna bijelog luka.

Praktični aspekti broja češnjeva bijelog luka u kuhinji

Za kuhare je ključno razumjeti koliko se češnjeva bijelog luka nalazi u prosječnoj glavici bijelog luka, jer to pomaže pri planiranju recepata i kupovini. Većina recepata navodi broj potrebnih češnjeva bijelog luka, a ne broj glavica, što može dovesti do zabune ako se otprilike ne zna koliko češnjeva očekivati.

Prilikom kupovine bijelog luka za određeni recept, dobro je uzeti u obzir da, ako recept, naprimjer, traži 6 češnjeva bijelog luka, to obično znači otprilike pola prosječne glavice bijelog luka, iako to može značajno varirati ovisno o sorti i veličini.

Intenzitet okusa bijelog luka također varira između sorti, pa čak i između pojedinih glavica iste sorte. Manji češnjevi su često aromatičniji i imaju intenzivniji okus u usporedbi s većim. Dobro je to uzeti u obzir pri doziranju bijelog luka u receptima.

Za dugotrajno skladištenje korisno je znati da glavice s mnogo malih češnjeva obično traju duže od onih s manje velikih češnjeva. Ovo je jedan od razloga zašto se sorte s mekim vratom i više češnjeva bijelog luka češće nalaze u trgovinama.

Uzgajajte vlastiti bijeli luk i kontrolirajte broj češnja

Ako želite imati više kontrole nad tim koliko češnja bijelog luka sadrže vaše glavice, uzgoj vlastitog bijelog luka je izvrsna opcija. Na taj način možete odabrati sorte koje odgovaraju vašim preferencijama u pogledu broja i veličine češnja.

Za veće glavice s više češnja odaberite sorte s mekim vratom, poput Artichoke ili Silverskin. Ako pak preferirate veće češnjeve intenzivnijeg okusa, odlučite se za sorte s tvrdim vratom, poput Rocambole, Porcelain ili Purple Stripe.

Prilikom uzgoja vlastitog bijelog luka važno je odabrati zdrave i velike češnjeve za sadnju. Veći češnjevi obično rezultiraju većim glavicama. Posadite češnjeve vrhom prema gore, otprilike 5 cm duboko i s razmakom od najmanje 15 cm između biljaka.

Redovito gnojenje organskim gnojivima bogatim kalijem i fosforom potiče razvoj većih glavica s više češnja. Također je važno redovito uklanjati korov koji se natječe s bijelim lukom za hranjive tvari i vodu.

Bijeli luk je divna biljka koja nas uvijek iznova iznenađuje svojom raznolikošću. Bez obzira na to koliko češnja bijelog luka ima glavica koju imate pred sobom, svaki češanj krije bogatstvo okusa i ljekovitih svojstava koja su cijenile generacije prije nas i koja će cijeniti i buduće generacije.